A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž
Pronađeno: 293
Strana 28 од 30

Budžetski sistem

Budžetski sistem u Republici Srpskoj uređuje se Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske, prema kojem budžetski sistem čine budžet Republike, budžeti opština i gradova i budžeti – finansijski planovi fondova. U skladu sa navedenim zakonom jedinstvenost budžetskog sistema obezbjeđuje se zajedničkim pravnim uređenjem, jedinstvenom budžetskom klasifikacijom, upotrebom jedinstvene budžetske dokumentacije za izradu budžeta Republike, opština, gradova i fondova, jedinstvenim sistemom budžetskog računovodstva, jedinstvenim kriterijumima za budžetsku kontrolu i jedinstvenim principima na kojima se zasniva budžetski postupak.

Vjerodostojan prikaz

Da bi bile korisne u finansijskom izvještavanju, informacije moraju da vjerodostojno prikazuju ekonomske i druge fenomene koje tvrde da predstavljaju. Vjerodostojan prikaz se postiže kada je slika određenog fenomena potpuna, neutralna i bez materijalnih grešaka.

Vjerodostojno predstavljanje finansijskih informacija se ne odnosi na tačnost u svakom smislu. Oslobođenost od grešaka znači da u opisu fenomena ne postoje greške ili previdi, i da je proces korišćen za pripremu prezentovanih informacija odabran i primijenjen bez grešaka u samom procesu. Na primjer, procjena neke cijene ili vrijednosti ne može se odrediti kao tačna ili netačna. Međutim, predstavljanje te procjene može da bude vjerodostojno ako je iznos jasno i tačno opisan kao procjena, ako su priroda i ograničenja procesa procjenjivanja objašnjeni, i nisu učinjene greške prilikom odabira i primjene odgovarajućih procesa za pravljenje procjene. Vjerodostojno predstavljanje, samo po sebi, ne rezultira obavezno u korisnim informacijama, a to u značajnoj mjeri zavisi od korisnika finansijskih informacija. Informacije koje vjerodostojno prikazuju ekonomski ili neki drugi fenomen oslikavaju suštinu osnovne transakcije, drugog događaja, aktivnosti ili okolnosti – što nije uvijek nužno isto kao i njihov pravni oblik.

VRI

Skraćenica koja se koristi i označava „vrhovnu revizijsku instituciju“, odnosno instituciju javnog sektora u određenoj jurisdikciji koja je jedinstvena i nezavisna u vršenju revizije u okviru ustavom ili zakonom definisanog mandata. VRI na engleskom jeziku je SAI, tj. Supreme Audit Institution.

VRI u Republici Srpskoj je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (skraćeno:GSRJS RS) čiji je rad regulisan Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske.
(Vidjeti još: Vrste revizije koje provodi VRI i Modeli organizovanja VRI).

Vrste revizije koje provodi VRI

Uobičajeno, VRI provode finansijske revizije računovodstvenih postupaka i finansijskih izvještaja subjekata iz javnog sektora, te revizije usklađenosti kojima se provjerava usklađenost aktivnosti, transakcija i informacija u odnosu na propise kojima su one regulisane. Takođe, VRI provode revizije učinka kako bi se ispitala efektivnost, efikasnosti ekonomičnost aktivnosti, programa i projekata u nadležnosti vlade i institucija javnog sektora.

Kako je to definisano Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske, Glavna služba za reviziju ovlašćena je da provodi: reviziju finansijskih izvještaja, reviziju usklađenosti, reviziju učinka i druge specifične revizije

Vrste revizijskih postupaka

Postupci koji se primjenjuju prilikom pribavljanja revizijskih dokaza, nezavisno od toga da li se ti postupci izvode ručno ili korištenjem tehnologije.
Vidjeti: Tehnike prikupljanja dokaza

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (skraćeno: GSRJS RS)

Vrhovna revizorska institucija u Republici Srpskoj čiji je rad regulisan Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske.

Detaljnije vidjeti pod pojmom „Zakon“.

Glavna studija/provođenje revizije učinka

Glavna studija je jedna od faza revizije učinka i obuhvata prikupljanje i analizu podataka, informacija i dokumenata, ocjenu činjenica naspram unaprijed utvrđenih kriterijuma, izradu nacrta izvještaja sa preliminarnim nalazima, kao i pripremu fokus grupe i predstavljanje preliminarnih nalaza. Glavna studija se može posmatrati kao analitički i kao komunikacioni proces. Tokom analitičkog postupka se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju revizijski dokazi. Komunikacioni proces počinje s najavom revizije, predstavljanjem plana rada, nastavlja se tokom revizijskog procesa gdje se analiziraju i raspravljaju nalazi, argumenti i perspektive, tokom fokus grupe pa sve do finalizacije izvještaja revizije učinka.

Glavni revizor i zamjenik glavnog revizora

Lica imenovana na funkciju u skladu sa Zakonom. Glavni revizor rukovodi Glavnom službom za reviziju javnog sektora Republike Srpske i odgovoran je za dužnosti i ovlašćenja shodno Zakonu. Zamjenik glavnog revizora pomaže glavnom revizoru u obavljanju dužnosti Glavne službe za reviziju.

Godišnji izvještaj

Dokument ili set dokumenata koje obično na godišnjem nivou priprema rukovodstvo ili lica ovlašćena za upravljanje u skladu sa zakonskom regulativom i praksom, čija je svrha da pruži vlasnicima (ili sličnim zainteresovanim stranama) informacije o poslovanju subjekta (entiteta), finansijskom rezultatu i finansijskoj poziciji subjekta, koji su prikazani u finansijskim izvještajima. Godišnji izvještaj uključuje ili prati finansijske izvještaje i izvještaj revizora o tim finansijskim izvještajima i obično sadrži informacije o pravcima razvoja subjekta, budućim aktivnostima, rizicima i neizvjesnostima, izvještaju upravljačkog tijela i izvještaje koji se bave pitanjima upravljanja

Gotovinska osnova računovodstva

Gotovinska osnova je računovodstvena osnova po kojoj se transakcije i ostali događaji priznaju tek kada entitet primi ili isplati gotovinu (ili gotovinske ekvivalente).

(Za cjelovitu informaciju vidjeti i: Obračunska osnova računovodstva)

Strana 28 od 30