A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Povezana strana (sa subjektom revizije)

Povezane strane se obično definišu u primjenljivom okviru finansijskog izvještavanja (Vidjeti: Okvir finansijskog izvještavanja), a ukoliko to nije slučaj, povezanom stranom se smatraju: subjekti koji imaju kontrolu ili značajan uticaj, direktno ili indirektno preko jednog ili više posrednika ili je to drugi subjekt nad kojim izvještajni subjekt ima kontrolu ili značajan uticaj (direktno ili indirektno preko jednog ili više postrednika) ili je to drugi subjekt koji je pod zajedničkom kontrolom sa izvještajnim entitetom zato što imaju zajednički kontrolisano vlasništvo, vlasnike koji su bliski srodnici ili zajedničko više rukovodstvo.
Međutim, subjekti koji su pod zajedničkom kontrolom države, odnosno nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti se ne smatraju povezanim stranama ukoliko nisu povezane značajnim transakcijama ili u značajnoj mjeri dijele resurse.

Povezanost revizora sa finansijskim informacijama

Revizor je povezan sa finansijskim informacijama kada stavi svoj izvještaj u prilog tim informacijama ili pristane da se njegovo ime dovede u profesionalnu vezu sa izvještajem.

Pozitivno mišljenje revizora

Vidjeti: Nemodifikovano mišljenje.

Posmatranje kao revizorski dokaz

Metod direktnog posmatranja ljudi i poslovnih događaja revizoru pruža jedinstvenu mogućnost da ostvari uvid u stvarno stanje kako se odvijajaju poslovni događaji nezavisno od službenih izvještaja i drugih službenih dokumenata. Direktno posmatranje može pružiti jasan pregled osnovnih problema, iz perspektive odozdo prema gore, što se zatim može uporediti sa slikom koja je data u službenim izvještajima. Posmatranje je i prilika da se utvrdi kako se u praksi primjenjuju interna pravila, postupci i procedure i da se uporedi njihova praktična primjena u odnosu na pisani materijal. Posmatarnje je i prilika da se utvrde odnosi i relacije između različitih organizacionih dijelova učesnika u procesu.

Pravosudni ili Napoleonov model VRI

Naziva se još i kontinetalni ili romansko-germanski model. Ovaj model organizovanja vrhovnih revizijskih institucija (VRI) koristi se u Francuskoj i većini frankofonskih zemalja, u nekim evropskim zemljama, Turskoj, Brazilu. Po ovom modelu se VRI naziva računski ili revizorski sud (Cour des Comptes), često je dio pravosudnog sistema i donosi presude o upotrebi javnih sredstava od strane državnih službenika. Uz to, postoje određene „varijacije“ ovog modela gdje se u nazivu revizorske institucije nalaze riječi revizorski ili računski sud, ali ona de facto nema sudska ovlašćenja i nadležnosti ili ih ima u ograničenom obimu. Neki od primjera su VRI Slovenije (Račonsko sodišče) ili Evropski revizorski sud.
(Pogledati: Modeli organizovanja VRI).

Predmet revizije

Predmet revizije finansijskih izvještaja su računovodstveni i povezani podaci subjekta, obično predstavljeni u obliku finansijskog izvještaja. Dakle, ova vrsta revizije je u okviru jednog revizijskog angažmana ograničena na jedan set finansijskih izvještaja.

Predmet revizije usklađenosti zavisi od mandata VRI, mjerodavnih propisa i obima revizije. Shodno tome, sadržaj i obim predmeta revizije usklađenosti može se uveliko razlikovati od jednog do drugog slučaja. Predmet revizije usklađenosti može biti opšte ili posebne prirode, kao i kvantitativne prirode koje je lako izmjeriti (npr. plaćanja koja ne zadovoljavaju određene uslove) ili kvalitativne prirode (a samim tim i subjektivnije npr. ponašanje ili pridržavanje proceduralnih zahtjeva). Kod angažmana čija je svrha potvrđivanje usklađenosti, bitnije je da se odredi informacija o predmetu revizije, pri čemu može da se radi o izjavi o usklađenosti sročenoj u skladu sa utvrđenim i standardizovanim okvirom izvještavanja.

Predmet revizije učinka se odnosi na pitanje „šta se revidira“, a to može biti specifični program, preduzeće, sistem, tijelo ili fond, a može biti i dio aktivnosti (zajedno s njihovim izlaznim ostvarenjima, ishodima i učincima) ili postojeća stanja (uključujući uzroke i posljedice). Kao primjer, može se navesti pružanje usluga odgovornih strana ili učinke vladine politike i propisa na javnu upravu, učesnike, preduzeća, građane i društvo. Predmet revizije je određen revizijskim ciljem i ogleda se u revizijskim pitanjima.

Predstudija

Operativno planiranje revizije učinka je aktivnost koja je karakteristična za fazu predstudije – fazu predstudijskog istraživanja i provodi se na osnovu Odluke o predstudijskom istraživanju koju donosi glavni revizor, a rezultira Predstudijskim memorandumom sa radnim planom revizije učinka koji je osnova za donošenje Odluke o provođenju glavne studije.

Predstudijski memorandum

Rezultat rada revizije u fazi predstudije je Predstudijski memorandum sa planom revizije učinka i matricom dizajna. Predstudijski memorandum predstavlja dokument koji je rezultat predstudijskih istraživanja. Njime se objašnjava šta će biti predmet revizije, zašto se revizija obavlja, zatim cilj revizije i način na koji će se revizija obaviti, te koje su potencijalne preporuke, odnosno, na koji način revizija može doprinijeti poboljšanju stanja u revidiranoj oblasti. Svrha predstudijskog memoranduma je da se predstavi postojanje revizijskog problema, da predstavi indikatore, razloge i motive za reviziju, način provođenja revizije, da ima mandat i kapacitet za provođenje revizije i da se provođenjem revizije može pružiti nova dodana vrijednost za institucije javnog sektora, javni sektor u cjelini ili društvenu zajednicu.

Preduslovi za reviziju

Preduslovi za reviziju su primjena prihvatljivog okvira finansijskog izvještavanja (Vidjeti: Okvir finansijskog izvještavanja) od strane rukovodstva u pripremi finansijskih izvještaja i prihvatanje pretpostavke na kojoj se zasniva vršenje revizije, od strane rukovodstva (ukoliko je prikladno, lica ovlašćenih za upravljanje). U reviziji javnog sektora koju provode VRI zakonski utvrđenim mandatom su definisani subjekti revizije, tako da se „prihvatanje pretpostavki na kojima se zasniva vršenje revizije“ odnosi na postupak kojim rukovodstvo prihvata i razumije da ima odgovornosti koje su ključne za sprovođenje revizije i to:

⦁ odgovornost za pripremu finansijskih izvještaja u skladu sa primjenljivim okvirom finansijskog izvještavanja;

⦁ odgovornost da uspostavi internu kontrolu koja omogućava pripremu FI koji ne sadrže materijalno značajne pogrešne iskaze nastale usljed greške ili kriminalne radnje;

⦁ odgovornost za zakonito poslovanje;

⦁ omogućavanje revizoru pristup svim informacijama (uključujući evidencije, dokumentaciju i ostale podatke) koje revizor može da zatraži od rukovdostva za potrebe revizije i

⦁ neograničen pristup osobama od kojih je, po mišljenju revizora neophodno pribaviti revizijske dokaze.

Preduslovi za reviziju u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora Republike Srpske ili tzv. „uslovi angažovanja“ definišu se i potvrđuju putem Pisma o angažovanju koga potpisuju glavni revizor i rukovodilac subjekta revizije prije početka revizijskih aktivnosti.

Predviđeni (ciljni) korisnici

To su pojedinci, organizacije ili grupe istih, za koje revizor sastavlja izvještaj o obavljenoj reviziji. Kod revizije usklađenosti, korisnik je u pravilu zakonodavna vlast – skupština kao tijelo koje okuplja predstavnike građana koji su krajnji korisnici izvještaja o reviziji usklađenosti. Kod revizije usklađenosti, glavni korisnik je često i subjekt koji je donio mjerodavne propise koji su poslužili kao revizijski kriterijumi.

U reviziji učinka, po pravilu je mnogo više predviđenih ili ciljnih korisnika nego što je to slučaj u reviziji finansijskih izvještaja. Ciljni korisnik može biti i odgovorna strana, mada je rijetko to i jedini korisnik, jer je najčešće primarni predviđeni korisnik izvještaja o reviziji zakonodavna i/ili izvršna vlast. Međutim, mogu postojati i drugi predviđeni korisnici, kako unutar, tako i izvan izvršne vlasti i javnog sektora. Rezultate revizije učinka mogu koristiti građani, kako bi donosili svoj izbor na bazi kvalitetnijih informacija, tako da i to mogu biti predviđeni korisnici. Nevladine organizacije, različite interesne grupe, organizacije uključene u provođenje politika, akademska zajednica i na kraju, ali ne i manje važni, mediji – svi oni mogu biti predviđeni korisnici u određenom kontekstu. Preporučljivo je, već u ranim fazama revizije, utvrditi ko su relevantni predviđeni (ciljni) korisnici revizorskih izvještaja.