Pojmovnik

Datum finansijskih izvještaja je datum završetka posljednjeg perioda obuhvaćenog finansijskim izvještajima.

Datum odobravanja finansijskih izvještaja je datum kada su svi izvještaji od kojih se sastoji set finansijskih izvještaja, uključujući i povezane napomene, pripremljeni i kada su zvanično odgovorna lica potvrdila da preuzimaju odgovornost za te finansijske izvještaje.

Datum izdavanja finansijskih izvještaja je datum kada je izvještaj revizora i finansijski izvještaj nad kojim je obavljena revizija stavljen na raspolaganje trećim stranama. Ovi datumi su od naročitog značaja za korisnike izvještaja kotiranih subjekata (entiteta) na berzi, odnosno subjekata čijim akcijama se trguje.

Detaljna testiranja ili testovi detalja klasa transakcija, salda na računima i objelodanjivanja spadaju među suštinske (substantivne) dokazne postupke, a koji se obavljaju s ciljem dobijanja revizorskih dokaza kako bi se otkrile značajno pogrešne tvrdnje u finansijskim izvještajima.

Testovi transakcija su postupci vezani za provjeru obrade određene vrste transakcija u računovodstvenom sistemu i obično se izvode kod računa kao što su računi imovine ili opreme, dugoročnog duga i vlasničkog kapitala. Jedan od primjera ispitivanja transakcija je traženje neevidentiranih obaveza.

Testovi salda (stanja na računima) i objelodanjivanja su revizijski testovi kojima se provjeravaju zaključna salda glavne knjige ili bilansne pozicije (stanja) u finansijskim izvještajima uključujući i pripadajuća objelodanjivanja.

Detaljna testiranja su revizijski postupci koji ili pružaju razumno uvjeravanje o valjanosti transakcija/salda ili identifikuju pogrešnu tvrdnju. Druga vrsta suštinskih dokaznih postupaka su suštinski analitički postupci (Vidjeti: Analitički postupci).

Rizik da postupci revizora u cilju smanjenja revizijskog rizika na prihvatljiv nivo neće rezultirati otkrivanjem pogrešnog iskaza koji postoji i koji bi mogao da bude materijalno značajan, pojedinačno ili zbirno sa drugim pogrešnim iskazima. Naziva se i rizik detekcije ili rizik neotkrivanja.

Kontrole koje uspostavlja subjekt revizije i koje su dovoljno precizne da spriječe, otkriju ili isprave pogrešna prikazivanja na nivou tvrdnje.

(Vidjeti: Kontrole i Sistem internih kontrola)

Vidjeti: Angažovanje sa direktnim izvještavanjem.

S obzirom na to da svaka revizija učinka ima suštinske karakteristike naučno–istraživačkog ili projektnog zadatka tako dizajn i metodološki okvir revizije učinka određuju obim revizije (sa institucionalno-organizacionog, prostornog, vremenskog i administrativnog aspekta), bilo kakva ograničenja revizije ukoliko ih ima i uticaj tih ograničenja na rezultate revizije, zatim korišćeni uzorak u reviziji, način na koji je izabran uzorak, izvori revizijskih dokaza, metode prikupljanja i analize revizijskih dokaza, kriterijumi revizije i drugo. Dizajn i metodološki okvir su, kao poseban podnaslov, dio strukture izvještaja revizije učinka koju primjenjuje Glavna služba za reviziju.

Informacije koje se prezentuju zajedno sa finansijskim izvještajima, a koje nisu zahtijevane važećim okvirom finansijskog izvještavanja koji se koristi za izradu finansijskih izvještaja. Obično su prikazane kao dio priloga ili dodatnih napomena.

Vidjeti pod: Revizijski dokaz.

Revizijska dokumentacija predstavlja skup prikupljenih dokaza (u papirnom i digitalnom obliku) i dokumenata koje „proizvode“ revizori u vezi sa konkretnim revizijskim angažmanom, evidenciju izvršenih revizijskih postupaka, prikupljenih revizijskih dokaza i zaključaka do kojih je došao revizor (ponekad se koristi i termin „radni papiri“). Revizijska radna dokumentacija („radni papiri“) treba da sadrže informacije o planiranju revizije, informacije o prirodi, vremenskom rasporedu i sadržaju svih obavljenih revizijskih postupaka, rezultate obavljenih postupaka revizije i izvedene zaključke ili zaključke koji su doveli do mišljenja, uvažavajući sve elementa sistema kontrole kvaliteta revizije i revizijskog angažmana. (Vidjeti: Sistem kontrole kvaliteta revizije i Kontrola kvaliteta revizijskog angažovanja.)

Dokumentovanje revizorskog rada je kontinuiran proces i sastavni dio svake revizije, a dokumentacija treba da je u dovoljnoj mjeri detaljna tako da iskusnom revizoru bez prethodnih saznanja o datoj reviziji omogući razumijevanje: prirode, vremenskog okvira, obima i rezultata obavljenih postupaka, pribavljenih dokaza koji podržavaju zaključke i preporuke revizije, obrazloženja koja stoje iza svih značajnih pitanja koja su zahtijevala profesionalno prosuđivanje, te zaključaka u vezi s tim.