Jasno definisanje i formulisanje revizorskog problema jedan je od kompleksnijih zadataka revizije učinka. Definisani problem u društvu nije ujedno i revizorski problem. Tokom predstudije, revizorski tim treba da ustanovi korelaciju između problema u društvu i određenih nedostataka u javnom sektoru. Ukoliko se ta korelacija može uspostaviti, takvi nedostaci mogu predmet ispitivanja revizije učinka i predstavljaju revizorski problem.
Primjer: učestalost poplava ili požara može biti društveni problem. Učestalost poplava ili požara nije istovremeno i revizijski problem. Kako bi se ovaj problem opisao, potrebno je prikupiti podatke kojima se opisuje koliko često dolazi do poplava ili požara, u kojim regijama, kakvi su trendovi i promjene tokom određenog vremenskog perioda, i sl. Predmet revizije u ovom slučaju predstavljale bi aktivnosti institucija usmjerene na smanjenje rizika od poplava ili požara. Kako bi se objasnile posljedice po društvo, potrebno je prikupiti i prezentovati podatke o tome kolike su štete za poslovne i stambene objekte, objekte infrastrukture, poljoprivredno zemljište, šume, da li ima posljedica po život i zdravlje ljudi i kako se one manifestuju i slično. Na ovaj način, ističu se i motivi zbog kojih je potrebno obaviti reviziju u datoj oblasti.
